Ključne novine plana
Šta se konkretno menja?
Najvažnija pravila i projekti iz Nacrta GUP-a, prepričani prostim jezikom i poređani po poglavljima plana iz kojih dolaze — u istom redosledu kao u dokumentu. Svaka izmena ima svoju stranu sa doslovnim navodima iz plana, zvaničnom kartom na interaktivnoj mapi i linkom ka izvornom PDF-u.
Sažeci su pisani prostim jezikom i nisu zamena za zvanični tekst. GUP je strateški plan:
mnoga rešenja se dalje razrađuju planovima generalne regulacije (PGR) pre nego što postanu
obavezujuća za pojedinačne parcele. Za svaku stavku otvori izvor i proveri detalje.
Sve izmene na jednom mestu (71)
Dva parking mesta po stanu u novogradnji
U centralnoj i srednjoj gradskoj zoni za svaki novi stan investitor mora da obezbedi 2 parking mesta, plus 1 mesto na svakih 70 m² poslovnog prostora. U perifernoj zoni norma je 1,5 mesto po stanu, a u rubnoj zoni 1 mesto. Plan izričito traži da se pri izgradnji primenjuju najviši mogući normativi — a gde god je moguće i više od propisanog.
Šta to znači za tebe: Nove zgrade više ne bi smele da „izvoze" parkiranje na ulicu i trotoare — automobili stanara idu na parcelu zgrade, a javne površine ostaju slobodne.
Parkiranje isključivo na sopstvenoj parceli — i kraj pretvaranja garaža u lokale
Pravilo za sve zone: parkiranje se obezbeđuje isključivo na građevinskoj parceli objekta. Plan posebno traži sprečavanje prenamene garažnih prostora u druge sadržaje (dosadašnja česta praksa) i destimulaciju izdavanja „stanarske" parking karte stanarima novogradnje koja već ima sopstveni parking.
Šta to znači za tebe: Ako kupuješ stan u novoj zgradi, garažno mesto ide uz zgradu — i ne može sutra da postane prodavnica, dok se ulica pretvara u parking.
Visoke zgrade do 70 m — ali samo pod strogim uslovima
Plan prvi put sistemski uređuje visoku gradnju: visokim objektom smatra se sve iznad 27 m, dozvoljena visina je do 70 m (baza objekta do 18 m). Lokacije se ne biraju slobodno — utvrđuju se kroz detaljnije planove, uz obaveznu proveru osunčanja, provetravanja, saobraćaja i parkiranja, saglasnost Direktorata civilnog vazduhoplovstva (zbog aerodroma) i obavezne javne sadržaje u prizemljima.
Šta to znači za tebe: Soliteri ne mogu da niču bilo gde: za svaku visoku zgradu mora prethodno da se dokaže da ne zaklanja susede, ne guši saobraćaj i da gradu vraća deo prostora kroz javne sadržaje.
Najmanje 20% zelenila na svakoj parceli
Za stambenu izgradnju u svim zonama važi: najmanje 20% površine parcele mora biti zelenilo u direktnom kontaktu sa tlom, plus najmanje 20% slobodnih površina za zajedničko korišćenje stanara (od čega 15% na otvorenom). Objekti moraju biti raspoređeni tako da obezbede osunčanost, provetravanje i privatnost, uz međusobno rastojanje od najmanje polovine visine višeg objekta.
Šta to znači za tebe: Kraj betoniranja parcele „od ograde do ograde" — svaka nova zgrada mora da ostavi pravu zemlju, travu i drveće, i dvorište koje stanari zaista mogu da koriste.
Vrtić na 800 m, škola na 1.000 m — standardi pešačke dostupnosti
Plan uvodi standarde dostupnosti javnih službi za stambene zone: vrtić u radijusu do 800 m, osnovna škola do 1.000 m, primarna zdravstvena zaštita 800–1.500 m, lokalni centar (prodavnice, usluge, društveni sadržaji) 800–1.200 m. U centralnim zonama cilj je da osnovne funkcije budu u pešačkoj dostupnosti.
Šta to znači za tebe: Naselja se planiraju tako da za osnovne dnevne potrebe — vrtić, škola, dom zdravlja, prodavnica — automobil ne bude neophodan.
Novo stambeno naselje i pristupačno stanovanje
Planira se formiranje potpuno novog stambenog naselja, prevashodno za porodično stanovanje, uz reku i sa dobrom infrastrukturom. Socijalno stanovanje, pristupačno stanovanje i stanovanje uz podršku planiraju se na više lokacija (Branko Bjegović, Pasi Poljana, južni deo Palilule, Šljaka i novo naselje) — namerno raspoređeno po gradu da se izbegne stvaranje izolovanih „socijalnih blokova". Poseban prioritetni projekat su stanovi za mlade naučnike (2026–2028).
Šta to znači za tebe: Više vrsta stanova za različite džepove — uključujući stanove čija je cena kupovine ili zakupa prilagođena srednjem i nižem srednjem sloju.
Stare fabrike postaju novi gradski kvartovi (brownfield)
Napuštene i nedovoljno iskorišćene industrijske lokacije unutar grada („brownfield") planski se transformišu u višefunkcionalne celine koje spajaju stanovanje, poslovanje i javne sadržaje — umesto daljeg širenja grada na njive i zelene površine. Revitalizacija brownfield lokacija je i na listi prioritetnih projekata (2026–2030).
Šta to znači za tebe: Grad raste „ka unutra": koristi se zemljište koje već ima ulice, struju i kanalizaciju, a periferija se čuva od nekontrolisanog širenja.
Legalizacija i uređenje neformalnih naselja
Neformalna i podstandardna naselja se postepeno integrišu u planski sistem: legalizacija i sanacija objekata, obezbeđivanje minimalne komunalne infrastrukture (ulice, voda, kanalizacija, rasveta) i uključivanje u sistem javnih usluga — uz pojačanu kontrolu da se bespravna gradnja dalje ne širi.
Šta to znači za tebe: Naselja koja su nastala „preko noći" dobijaju put do papira, asfalta i kanalizacije — ali i jasnu poruku da novo divljanje gradnje neće biti tolerisano.
Devet industrijskih zona — posao na opremljenim lokacijama
Plan mapira devet „greenfield" industrijskih zona: Sever (uz aerodrom, sa logističkim centrom), Sever 2, 12. februar, Istok 1–4, Niš-zapad, Donje Međurovo (uz koridore 10 i 10c), Ivana Milutinovića, Pasi Poljana–Bubanj i zona između autoputa i Južne Morave. U njima stanovanje nije dozvoljeno osim u funkciji posla — fabrike i stambeni blokovi se više ne mešaju.
Šta to znači za tebe: Investitor unapred zna gde može da gradi pogon, a stanari da im fabrika neće niknuti preko ograde.
Stare fabrike: industrijski parkovi na EI, DIN i MIN
Plan popisuje 23 „brownfield" kompleksa starih fabrika (Elektronska industrija, MIN, DIN/Filip Moris, Nitex, Niška pivara, Žitopek…) i predviđa njihovu reaktivaciju: industrijski parkovi na prostoru Elektronske, Duvanske i Mašinske industrije, a deo kompleksa se transformiše u mešovite gradske zone sa stanovanjem i javnim sadržajima. Revitalizacija brownfield lokacija je prioritetni projekat (2026–2030).
Šta to znači za tebe: Ograđeni polumrtvi kompleksi u srcu grada ponovo postaju mesta gde se radi i živi — na već postojećoj infrastrukturi.
Aerodrom, logistički centar i Koridor 10
Dalji razvoj aerodroma „Konstantin Veliki" (pista 2.500 m, robno-carinski terminal) uključuje modernizaciju, uključivanje u evropski vazdušni prostor i razvoj teretnog avio-saobraćaja. Uz to ide intermodalni logistički centar na Koridoru 10 (pretovar drum–železnica, 2026–2030) i infrastrukturno opremanje radnih zona — Niš kao logističko čvorište jugoistočne Srbije.
Šta to znači za tebe: Nova radna mesta u logistici, industriji i uslugama — na lokacijama uz autoput i prugu, ne kroz gradske ulice.
Turizam: Niš + Niška Banja + „Kuća Juga"
Niš se planira kao gradski turistički centar međunarodnog značaja sa celogodišnjom ponudom, Niška Banja kao banjski centar (termomineralni izvori), a rural dobija program „Kuća Juga" (2027–2030). Uz to: revitalizacija starog gradskog jezgra, aktivna zaštita nasleđa (Tabula Peutingeriana, 2026–2028), etno-pijace u turističkim kompleksima i sinergija kulture i kreativnih industrija.
Šta to znači za tebe: Turista koji ostane dan duže — prihod za ugostitelje, zanatlije i poljoprivrednike iz okoline, ne samo za hotele.
Opšta bolnica, jedinstven Klinički centar i nova Hitna pomoć
Niš je grad bez opšte bolnice — sav teret pada na Klinički centar, koji zbog toga radi i posao sekundarne zaštite za celu jugoistočnu Srbiju. Plan zato predviđa: izgradnju Opšte bolnice, formiranje jedinstvenog kompleksa Kliničkog centra, novu zgradu Hitne pomoći na novoj lokaciji, novu zgradu Zavoda za javno zdravlje, ambulante u nepokrivenim naseljima i geriatrijske, pulmološke i kardiološke službe u naseljima sa starijim stanovništvom (2027–2030).
Šta to znači za tebe: Kraći redovi na klinikama — jer prelome, upale i „obične" operacije preuzima opšta bolnica, a Klinički centar radi ono najsloženije.
Vrtići i škole tamo gde grad raste
Prioritetni projekti u obrazovanju: nove predškolske ustanove po naseljima i proširenje postojećih (2027–2035), nova osnovna škola u naselju Pantelej (2028–2029), proširenje kapaciteta osnovnih škola, obnova balon-sala i dvorišta, i studentski kampusi. Standard: vrtić na 800 m sa kompleksom 15–25 m² po detetu; put deteta do škole ne duži od 1.000 m.
Šta to znači za tebe: Delovi grada koji su godinama rasli bez ijednog vrtića dobijaju javne sadržaje planski — uporedo sa stanogradnjom, ne decenijama kasnije.
TehNis faza 2: data centar, AI institut i muzej nauke
Druga faza razvoja naučno-tehnološkog parka („TehNis") planira: data centar od strateškog značaja, Open R&D centar za saradnju privrede, startapa i univerziteta, institute za obnovljive izvore energije, biotehnologiju, veštačku inteligenciju i bionauke, kapacitete za sajber bezbednost, muzej nauke i tehnike i nove objekte fakulteta. Uz to ide „Eko-kampus Niš" i projekti „Smart & Safe City".
Šta to znači za tebe: Razlog da mladi inženjeri ostanu: ozbiljna istraživačka infrastruktura i poslovi u gradu, ne samo u Beogradu ili inostranstvu.
Novi Narodni muzej, galerija i uređenje Tvrđave
Kultura dobija krupne projekte: nova zgrada Narodnog muzeja i nova zgrada Savremene galerije umetnosti (kroz arhitektonske konkurse), višenamenski objekat kulture sa aneksom fakulteta, uređenje Niške tvrđave (2027–2028), inovativnija promocija arheološkog nalazišta Medijana, rekonstrukcija Spomen-parka Bubanj i Memorijalnog parka Staro groblje, i razvoj kreativnih industrija.
Šta to znači za tebe: Muzej koji decenijama nema stalnu postavku i Tvrđava kao nedovoljno iskorišćen dragulj — konačno na listi prioriteta sa rokovima i izvorima finansiranja.
Sport: Čair iz korena, atletski stadion i Ada Ženeva
Rekonstrukcija parka Čair (2026–2027, uz podršku Svetske banke) i stadiona Čair (2027–2030), Nacionalni trening centar, sportski centar „Lozni kalem" (2028), atletski stadion po standardima World Athletics, sportovi na vodi na izletištu Ada Ženeva, trim staze uz Nišavu i u Spomen-parku Bubanj, teretane na otvorenom, tereni u školskim dvorištima — i urbanistički plan za paraglajding poletište na brdu Koritnik.
Šta to znači za tebe: Više uređenih mesta za rekreaciju u svakom delu grada — ne samo za profesionalni sport, nego za svakoga ko hoće da trči, pliva ili šutira loptu.
Socijalna zaštita bliže ljudima: punkt u svakoj opštini
Umesto centralizovanih ustanova — mreža lokalnih punktova socijalnih usluga u svakoj gradskoj opštini: dnevni boravci i klubovi za stare (sa ishranom i zdravstvenim praćenjem), centri za rani razvoj i inkluziju dece 0–6 godina, prihvatilišta za beskućnike i žrtve nasilja, stanovanje uz podršku, baze za mobilne timove (gerontodomaćice, asistenti). Proširuju se i centar „Mara" i Centar za porodični smeštaj i usvojenje.
Šta to znači za tebe: Pomoć za stare, decu sa smetnjama i porodice u krizi — u kraju gde žive, bez putovanja preko celog grada i bez odvajanja od zajednice.
Zatvaranje deponije „Bubanj" i regionalni centar „Keleš"
Postojeća nesanitarna deponija „Bubanj" se zatvara i rekultiviše čim proradi regionalni centar za upravljanje otpadom sa sanitarnom deponijom na lokaciji „Keleš" (teritorija opštine Doljevac) — centar opslužuje 11 opština regiona. Oko obe lokacije važe zaštitne zone u kojima je zabranjena gradnja objekata za stalni boravak ljudi. Planirano je i postrojenje za energetsko iskorišćenje deponijskog gasa.
Šta to znači za tebe: Manje smrada, dima i procednih voda sa stare deponije — otpad prestaje da bude ekološki problem i postaje sirovina i energija.
Reciklažno dvorište u svakoj gradskoj opštini
Umesto tri postojeća, mreža „reciklažnih dvorišta" se širi na svaku gradsku opštinu — mesta gde građani donose otpad koji ne sme u kontejner (kabasti, električni, opasni). Uspostavlja se odvajanje otpada na izvoru, transfer stanice za pretovar, „reciklažna ostrva" za staklo i sistem za posebne tokove otpada (gume, baterije, ulja, vozila). Prioritet je i izrada lokalnog i regionalnog plana upravljanja otpadom — koje grad danas nema.
Šta to znači za tebe: Kabasti otpad i elektronika dobijaju legalnu adresu u tvom kraju — manje divljih deponija po jarugama i potocima.
Novo gradsko groblje i kvantaška pijaca
Gradu je potrebno novo glavno groblje — potencijalna lokacija je ucrtana na karti, a konačno je potvrđuje studija izbora lokacije (razmatra se i varijanta više manjih grobalja po opštinama). Planirana su proširenja za 22 naseljska groblja. Kvantaška pijaca se seli sa Medijane na Palilulu (2026–2029), stočna pijaca ostaje u Mramoru, a planiraju se i stočno groblje i prihvatilište za napuštene životinje.
Šta to znači za tebe: Rešavaju se komunalna pitanja koja se decenijama guraju pod tepih — od popunjenog groblja do pasa lutalica.
Normativi za policijske ispostave i jedinice za vanredne situacije
Za planirane policijske ispostave predviđaju se parcele od 800 do 1.200 m² sa objektima korisne površine do 800 m², odgovarajućim pristupom na saobraćajnicu i potrebnim brojem parking mesta u okviru parcele. Za jedinice za vanredne situacije traži se najmanje dva do tri garažna mesta za vatrogasna vozila, prateće prostorije za smeštaj osoblja i opreme, prostor za vežbovne aktivnosti i objekat korisne površine 250–500 m². Kompleksi Odreda Žandarmerije prekategorišu se iz zone pretežnog stanovanja u zonu posebne namene i zonu zaštite.
Šta to znači za tebe: Javne službe bezbednosti dobijaju rezervisan prostor sa jasnim merama — a oko kompleksa Žandarmerije se više neće izdavati dozvole za stanovanje.
Verski objekti: najviše 30% zauzetosti, najmanje 30% zelenila
Za komplekse verskih objekata preporučuje se da najveći indeks zauzetosti građevinske parcele iznosi 30%, i da najmanje 30% površine parcele bude pod uređenim zelenilom u direktnom kontaktu sa tlom, dok se ostatak uređuje u skladu sa osnovnom namenom (parkiranje, pešačke i slobodne površine). Objekti moraju obezbediti i potpunu pristupačnost osobama sa invaliditetom i ograničenom pokretljivošću.
Šta to znači za tebe: Crkve i hramovi dobijaju ista merljiva pravila kao i ostali objekti — sa obavezom da dve trećine parcele ostanu slobodne, a pristup bude moguć svima.
Za novi verski objekat obavezan urbanistički projekat
Za nove lokacije verskih objekata obavezna je izrada urbanističkog projekta, kojim se bliže definišu urbanistički parametri, organizacija kompleksa, saobraćajni pristupi i uslovi priključenja na infrastrukturnu mrežu. Izgradnja je moguća i na građevinskim parcelama javne namene, u okviru postojećih i planiranih groblja, kao i u sklopu stanovanja i poslovnih zona, uz obezbeđen pristup i povezanost sa saobraćajnicama.
Šta to znači za tebe: Novi hram ne može da se pojavi bez javno vidljivog urbanističkog postupka u kome se zna kolika je parcela, kuda se prilazi i gde se parkira.
Javne garaže po obodu centra i sistem „parkiraj i vozi se"
Planira se izgradnja javnih parking garaža u centralnoj zoni i po njenom obodu (lokacije su ucrtane na karti saobraćaja), uz mogućnost garaža i ispod parkova i javnih površina. Parking sistem se povezuje sa javnim prevozom po principu „parkiraj i vozi se" (park & ride). Izgradnja javnih garaža je i na listi prioritetnih projekata (2027–2035).
Šta to znači za tebe: Umesto kruženja po centru u potrazi za mestom — auto ostaje u garaži na obodu, a dalje se ide javnim prevozom ili peške.
Saobraćajni prsten oko centra i novi mostovi preko Nišave
Formira se magistralni prsten oko užeg gradskog jezgra koji treba da izmesti tranzitni i teretni saobraćaj iz centra: sa juga novoplanirani Južni bulevar (trasom postojeće pruge do Delijskog visa), sa istoka Bulevar Medijana, sa severa bulevari Sv. Pantelejmona i potpukovnika Gorana Ostojića, sa zapada Bulevar 12. februar i nove deonice do Medoševca. Planirano je i više novih mostova preko Nišave.
Šta to znači za tebe: Manje kamiona i tranzita kroz centar grada, bolja povezanost dve obale Nišave i kraće putovanje s jednog kraja grada na drugi.
Pruga se izmešta iz grada — 10,5 km nove obilazne pruge
Ključni železnički projekat: nova obilazna pruga od Panteleja do Proseka (oko 10,5 km) u koridoru autoputa E-80, čime se ukida pruga kroz samo gradsko tkivo ka Niškoj Banji. Zemljište stare pruge, od stanice Niš-putnička do Ćele kule, oslobađa se za gradske saobraćajnice i infrastrukturu („urbana regeneracija starog železničkog koridora" je prioritetni projekat). Izgradnja obilaznice je na listi prioriteta sa rokom 2027.
Šta to znači za tebe: Nestaju rampe i pružni prelazi koji dele padinska naselja od centra — a trasa stare pruge postaje prostor za novi bulevar i gradske sadržaje.
Nova glavna autobuska stanica
Međumesna autobuska stanica se konačno seli sa višedecenijske „privremene" lokacije kod Tvrđave. Nova lokacija je kod raskrsnice Bulevara 12. februar i Bulevara junaka sa Košara, komplementarna sa železničkom stanicom. Prigradske stanice planirane su i kod „Elektronske industrije" i na Ledenoj steni, terminal za turističke autobuse na Bulevaru Sv. cara Konstantina, a novi depo gradskog prevoza južno od KP doma.
Šta to znači za tebe: Presedanje autobus–voz na jednom mestu i rasterećenje zone Tvrđave, koja ostaje kulturno-turističko jezgro grada.
Više prostora za pešake i bicikliste
Plan predviđa širenje centralne pešačke zone, „integrisane" ulice u kojima pešaci imaju prednost (prioritetni projekat: Balkanska, Davidova — 2027), obavezne trotoare uz sve saobraćajnice (min. 1,6 m), širenje mreže biciklističkih staza, biciklistički koridor uz Nišavu i parkinge za bicikle sa mogućnošću iznajmljivanja na stanicama javnog prevoza.
Šta to znači za tebe: Cilj plana je izričit: menja se hijerarhija — prednost dobijaju pešačenje, bicikl i javni prevoz, a smanjuje se upotreba automobila na kratkim relacijama do 5 km.
Nišava konačno dobija prečišćavanje otpadnih voda
U toku je projekat vredan IPA sredstava: centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (CPPOV) na lokaciji „Ciganski ključ", kapaciteta 280.000 ekvivalent-stanovnika, sa rokom završetka 2027. Uz njega ide rekonstrukcija 14,1 km i izgradnja 29 km kolektora, a na sistem se priključuje preko 24 okolna naselja.
Šta to znači za tebe: Čistija reka nizvodno od grada i uslov bez koga nema ni kupanja, ni pecanja, ni „zelenog koridora" na Nišavi.
Kišnica: zeleni krovovi i kišne bašte umesto poplavljenih ulica
Plan menja pristup atmosferskim vodama: umesto „sve u kanalizaciju najbržim putem" (što uz sve više betona izaziva plavljenje ulica pri jačim kišama), propisuju se zeleni krovovi, propusno popločavanje, kišne bašte, zatravnjene rigole i retenzije — upravljanje kišnicom na mestu gde padne. Prioritet je izrada gradske Studije o upravljanju atmosferskim vodama, a vode sa parkinga moraju se prečistiti pre ispuštanja.
Šta to znači za tebe: Manje poplavljenih raskrsnica posle svakog pljuska — i kišnica koja zaliva gradsko zelenilo umesto da odnosi šaht-poklopce.
Odbrana od poplava: viši nasipi i mostovi koji ne prave brane
Konkretne mere zaštite od stogodišnjih voda: nadvišenje levoobalnog nasipa Nišave kod Donje Vrežine za 0,4 m, rekonstrukcija pešačkog mosta „Vešaljka" i Vrežinskog mosta koji prave uspor velike vode, redovno čišćenje korita kod gradskih mostova i zabrana gradnje skupih sadržaja u plavnim zonama (ucrtane na karti 2.6). Vodotokovi se uređuju po principima „prirodne regulacije" — zemlja, kamen i zelenilo umesto betonskih kanala gde god je moguće.
Šta to znači za tebe: Kuće i ulice uz Nišavu dobijaju realnu zaštitu, a kupci placeva jasnu kartu gde se ne gradi.
Vodovod za 90% domaćinstava i gubici ispod 25%
Cilj plana: 90% stanovnika priključeno na javni vodovod do 2034, uz gubitke u mreži spuštene ispod 25% (danas se blizu polovine zahvaćene vode izgubi pre slavine). Gradi se magistralni prsten „Vinik–Bubanj", nove visinske zone sa rezervoarima (Gornja Toponica, Niška Banja, Prva Kutina, Suvi Do, Gornja Vrežina…), menjaju se azbest-cementne cevi i povezuju regionalni sistemi „Selova" i „Zavoj".
Šta to znači za tebe: Stabilan pritisak i voda i u naseljima na višim kotama koja danas zavise od cisterni i lokalnih bunara.
Gasovodni prsten, gasna elektrana i obnovljivi izvori
Planira se osnovni prsten primarne gradske gasovodne mreže (2027–2030), gasna elektrana, kao i šira primena obnovljivih izvora: solarnih i termosolarnih panela, geotermalne energije (gradska toplana već koristi geotermalni bunar) i biomase. Za sve nove zgrade važe mere energetske efikasnosti, a vodovod planira i sopstvene solarne elektrane i male turbine.
Šta to znači za tebe: Stabilnije grejanje i struja, niži računi kroz energetsku sanaciju — i manje uglja i dima u vazduhu tokom zime.
Zaštitni pojasevi: koliko daleko od pruge, autoputa i gasovoda smeš da gradiš
Plan izričito nabraja širine zaštitnih pojaseva infrastrukture: zaštitni pružni pojas je zemljišni pojas sa obe strane pruge širine 100 m računajući od ose krajnjih koloseka; gasovod ukupno 200 m; optički kabl ukupno 4 m; autoput 40 m sa svake strane izvan naselja. Unutar tih pojaseva gradnja je uslovljena, a negde i isključena.
Šta to znači za tebe: Pre kupovine placa uz prugu, autoput ili gasovod ovo su brojke koje odlučuju da li se na njemu uopšte može graditi.
Gradnja uz autoput i prugu — procena uticaja o trošku investitora
Za proširenje i rekonstrukciju postojećih i izgradnju planiranih proizvodnih, skladišnih, distributivnih, uslužno-trgovinskih i drugih kapaciteta u zaštitnim pojasevima autoputa i železničke pruge obavezna je izrada procene uticaja na životnu sredinu — pri čemu troškove sprovođenja te zaštite snose investitori objekata u zaštitnim pojasevima.
Šta to znači za tebe: Ko gradi uz koridor, plaća i zaštitu od buke i zagađenja koju taj koridor donosi — trošak više ne pada na grad ni na komšije.
Zona sanitarne zaštite 10 m oko svih rezervoara vode
Oko svih rezervoarskih prostora uspostavlja se zona neposredne sanitarne zaštite koja iznosi najmanje 10 m od ivice objekta. Pristup je dozvoljen samo licima zaposlenim u vodovodu koja su pod zdravstvenim nadzorom. Prostor se može koristiti kao senokos, ali bez upotrebe đubriva, pesticida i herbicida koji mogu zagaditi vodu.
Šta to znači za tebe: Voda iz slavine štiti se i prostorno — pojas oko rezervoara nije ničija livada nego zona sa zabranama.
Zaštitni pojas iznad vodovoda i kanalizacije — bez gradnje nad cevima
Za svaku dimenziju cevovoda propisana je širina zaštitnog pojasa u kome se ne sme graditi: sekundarna vodovodna mreža DN ≤ 200 mm — najmanje 1,0 m od osovine sa obe strane (ukupno 2,0 m); primarna mreža DN 200–400 mm — 1,5 m sa obe strane. Isto važi i za kanalizaciju: sekundarna DN ≤ 500 mm najmanje 1,5 m sa obe strane, glavni kolektori više. Propisana su i minimalna rastojanja između instalacija: vodovod–kanalizacija 1,5–2,0 m, elektro i telekomunikacioni kablovi 1,0 m, toplovod 1,5–2,0 m, temelji objekata 1,5–2,0 m.
Šta to znači za tebe: Ako ti kroz parcelu prolazi kolektor ili primarni vod, ovo je pojas u kome ne smeš da postavljaš temelje — i razlog zašto se dozvola ume odbiti.
Obavezna vodonepropusna jama za osoku iz štala
Zabranjeno je ispuštanje osoke iz štala po površini terena, u kanale, vodotokove i kanalizaciju za atmosferske vode. Za sakupljanje osoke obavezna je izgradnja vodonepropusne osočne jame, smeštene neposredno uz štalu i pristupačne za pražnjenje. Prevrelo organsko đubre razvozi se na poljoprivredne površine, a prelivne vode se uvode u kanalizaciju gde je izgrađena.
Šta to znači za tebe: U rubnim naseljima sa stočarstvom ovo je pravilo koje najviše utiče na miris, bunare i potoke u komšiluku.
Nova trafostanica u Trupalu i zatvaranje 110 kV petlje
Planiraju se priključni vodovi 110 kV za novu trafostanicu TS 110/35/10 kV Niš 9 (Trupale). Postrojenje će na prenosni sistem biti priključeno novim kablovskim vodovima 110 kV prema TS Niš 10 i TS Niš 6, čime se zatvara još jedna 110 kV petlja u Nišu. Mreža 220 kV se napušta kao bez značaja za potrošnju, a razvoj ide ka sistemu 400 kV.
Šta to znači za tebe: Zatvorena petlja znači da kvar na jednom vodu ne ostavlja deo grada bez struje — napajanje dolazi sa druge strane.
Gasovod: 3 metra od temelja i najmanje 80 cm pod zemljom
Za gasovod srednjeg pritiska (10 < MOP ≤ 16 bar) najmanje dozvoljeno rastojanje od objekata — od bliže ivice cevi do bliže ivice temelja — iznosi 3,0 m, a za pritisak 4 < MOP < 10 bar iznosi 2,0 m; izuzetno se može smanjiti na 1 m uz dodatne mere zaštite. Najmanja dubina ukopavanja gasovoda je 0,8 m od gornje ivice cevi do površine tla. Za trasu se prvenstveno koristi zeleni pojas u trotoaru, a tek ako to nije moguće koridor u kolovozu.
Šta to znači za tebe: Ovo su rastojanja koja odlučuju gde na parceli sme da stane kuća ako pored prolazi gasovod — i zašto se gasovod vodi kroz zeleni pojas, a ne ispod kolovoza.
Zeleni koridor Nišave — reka postaje glavni javni prostor
Priobalje Nišave se uređuje kao kontinuirani zeleni koridor sa javnim otvorenim prostorima, trim stazama i biciklističkim koridorom duž reke. Projekat „Zeleni koridor priobalja Nišave" je na listi prioriteta (2027–2035, uz podršku Svetske banke). Plan uvodi i pojam plavo-zelene infrastrukture: zelenilo i voda se planiraju kao jedinstven sistem koji hladi grad i upija kišnicu.
Šta to znači za tebe: Kej i priobalje kao uređena promenada za šetnju, trčanje i bicikl — i prirodna klima-komora koja leti rashlađuje grad.
Ekološki indeks za svaku parcelu
Uz plan ide i novi alat — ekološki indeks (EI): merilo koliko parcela doprinosi životnoj sredini (zelenilo na tlu, krovno i vertikalno zelenilo, vodopropusne površine). Prilozi uz tekstualni deo donose normative za zelenu infrastrukturu i tipologiju javnih otvorenih prostora, koji će se primenjivati kroz detaljnije planove.
Šta to znači za tebe: Kvalitet zelenila postaje merljiva obaveza investitora, a ne dekoracija na skici projekta.
Najmanje 20% zelenila na parceli — i to na svim namenama
Zelene površine postaju obavezan element ne samo javnih namena (škole, vrtići, socijalna i zdravstvena zaštita, uprava, groblja) nego i stanovanja, privređivanja, komercijalnih delatnosti i verskih kompleksa. Minimalni procenat zelenila na parcelama drugih namena, javnih i ostalih, iznosi najmanje 20% u planiranom stanju, a precizne vrednosti utvrdiće planovi nižeg reda.
Šta to znači za tebe: Petina svake parcele ostaje zelena — bez obzira da li je na njoj zgrada, prodavnica ili pogon.
Na svakih 6 m² izgrađenog — 1 m² slobodne površine u bloku
Za dalju razradu planovima generalne regulacije uvodi se pravilo: na 6 m² bruto razvijene građevinske površine bloka potrebno je obezbediti 1 m² neizgrađene slobodne površine. Ako se normativi ne mogu ostvariti na pojedinačnim parcelama, teži se zajedničkim ozelenjenim površinama u unutrašnjosti bloka, kao sukorisničkim prostorima za decu i stanare. Krov garaže se, po pravilu, ozelenjava.
Šta to znači za tebe: Gustina izgradnje dobija protivtežu koja se može izračunati — što je više kvadrata, to je više obaveznog slobodnog prostora u bloku.
Stabla se smeju uklanjati samo sanitarnom sečom
U okviru postojećih zelenih površina predviđa se nova sadnja, uz obavezno očuvanje postojeće zdrave vegetacije — dok je uklanjanje stabala dozvoljeno isključivo u okviru sanitarne seče. Unapređenje prostora dozvoljeno je kroz rekonstrukciju i podizanje vrtno-arhitektonskih elemenata, uređenje staza, dečjih igrališta i urbanog mobilijara.
Šta to znači za tebe: Zdravo stablo u parku ili drvoredu ne može se ukloniti zato što smeta projektu — samo ako je bolesno ili opasno.
Zelene površine po stanovniku postaju obavezan urbanistički parametar
Plan traži da se kao obavezujući urbanistički parametar u planove uvede udeo različitih tipova zelenih i slobodnih površina po stanovniku, na nivou susedstva. Uz to se definiše hijerarhija zelenila — od skverova (javne zelene površine manje od 2 ha) do parkova i park-šuma — a u školskim dvorištima predviđaju se arboretumi i edukativni dendro-vrtovi.
Šta to znači za tebe: Umesto opšte priče o „više zelenila", uvodi se broj po stanovniku koji se može tražiti i proveriti u svakom kraju.
Zaštita vizura i siluete grada pri novoj gradnji
U zonama očuvanja zadržava se karakter postojećeg stanja, bez značajnog povećanja gustine stanovanja, a gustina se izričito tretira kao ograničavajući faktor za dalju izgradnju. Gabariti, materijalizacija i oblikovanje novih objekata moraju biti usklađeni sa postojećim ambijentalnim vrednostima i ne smeju dovesti do njihove degradacije. Posebna pažnja posvećuje se očuvanju vizura, regulacionih linija i prepoznatljive siluete grada.
Šta to znači za tebe: Nova zgrada u staroj ulici više ne bi smela da zakloni vizuru ka Tvrđavi ili nadvisi susede „jer se može" — usklađenost sa ambijentom postaje uslov.
Kraj parcijalnoj promeni namene bez izmene plana
U zonama sa utvrđenim kriterijumima zaštite režim korišćenja i uređenja prostora mora biti precizno definisan, uključujući uslove za izgradnju, rekonstrukciju, dogradnju i revitalizaciju javnih površina. Parcijalna promena namene prostora bez prethodne izmene planskog dokumenta nije dozvoljena. Za prostorne celine većeg obima planovima generalne regulacije planira se obavezna izrada planova detaljne regulacije, uz prethodnu detaljnu analizu.
Šta to znači za tebe: Praksa da se namena menja parcelu po parcelu, dok se karakter kraja ne izgubi, dobija formalnu prepreku.
Uništeno javno zelenilo mora da se nadoknadi
Plan izričito propisuje: ukoliko se zbog izgradnje uništi postojeće javno zelenilo, ono se mora nadoknaditi pod posebnim uslovima i na način koji određuje jedinica lokalne samouprave, u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. U ekološkim koridorima zabranjeno je uništavanje i narušavanje staništa, uznemiravanje divljih vrsta, kao i promena morfoloških i hidroloških osobina područja od kojih zavisi funkcionalnost koridora.
Šta to znači za tebe: Drvored ili park koji nestane zbog gradilišta više nije čist gubitak — nadoknada postaje obaveza investitora, a ne stvar dobre volje.
Arheološka istraživanja pre izdavanja lokacijskih uslova
U zonama obaveznih arheoloških istraživanja obavezno je sprovođenje istraživanja pre izdavanja lokacijskih uslova — dakle pre nego što se uopšte utvrdi šta se na parceli sme graditi. Na parcelama na kojima se nalaze postojeći arheološki objekti ili ostaci zabranjena je bilo kakva izgradnja, osim radova u cilju zaštite i prezentacije otkrivenih elemenata i pratećeg parternog ili infrastrukturnog uređenja.
Šta to znači za tebe: Ako je tvoja parcela u zoni obaveznih istraživanja, arheologija dolazi na red pre projekta, a ne kad bageri naiđu na zid — što menja i rok i trošak gradnje.
Arheološki parkovi umesto gradnje na nalazištima
Za prostore sa utvrđenim arheološkim vrednostima plan propisuje obaveznu javnu namenu, obavezno formiranje arheološkog parka ako on već nije formiran, i zabranu bilo kakve izgradnje osim u cilju zaštite i prezentacije elemenata parka. Sve intervencije na kulturnim dobrima i u prostorno kulturno-istorijskim celinama izvode se uz saradnju nadležnih službi zaštite.
Šta to znači za tebe: Nalazišta prestaju da budu prepreka koja se „reši" noćnim iskopom — postaju javni prostor koji se može obići.
Zone oko vojnih kompleksa imaju poseban režim — a detalji nisu javni
U obuhvatu plana nalaze se vojni kompleksi i objekti, kao i zone prostorne zaštite oko njih, utvrđene uslovima Ministarstva odbrane. Te zone predstavljaju prostor sa posebnim režimom korišćenja, uređenja i izgradnje. Plan izričito navodi da su detalji dati u posebnom prilogu — Aneksu GUP-a — koji, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, nije dostupan javnosti.
Šta to znači za tebe: Deo ograničenja gradnje u gradu postoji, ali ga ne možeš pročitati u javnom dokumentu — saznaje se tek kroz postupak izdavanja uslova.
Zaštitni pojas od 20 metara uz svaku reku i potok
Radi očuvanja reka, potoka i priobalnih staništa plan traži da se uspostavi i održava priobalni zaštitni pojas od najmanje 20 m sa obe strane vodotoka, sa autohtonom vegetacijom. Uz to se zabranjuje nasipanje i zatrpavanje močvarnih područja i izgradnja mini hidroelektrana, a kanalisanje i regulacija korita se zabranjuju ili ograničavaju — dozvoljeni su samo ako druge mogućnosti nema i ako se ekološkom procenom dokaže da prirodne karakteristike vodotoka i staništa neće biti narušene. Na mestima gde infrastruktura prelazi vodotok predviđaju se prolazi za životinje.
Šta to znači za tebe: Pojas uz reku prestaje da bude ničija zemlja koja se postepeno zatrpava — a mini hidroelektrane, koje su drugde isušile potoke, ovde se izričito zabranjuju.
Procena uticaja za svaku baznu stanicu — i dalje od škola i vrtića
Za zaštitu od nejonizujućih zračenja plan traži obavezno sprovođenje postupka procene uticaja na životnu sredinu za svaku baznu stanicu mobilne telefonije, i planiranje lokacija tako da se manji broj građana izlaže nižim nivoima elektromagnetnog zračenja. Izričito se traži izbegavanje postavljanja uređaja i antenskih sistema baznih stanica na objektima zdravstvenih ustanova, dečjih vrtića, škola i sličnih prostora.
Šta to znači za tebe: Antena na krovu škole ili vrtića prestaje da bude stvar dogovora sa upravom zgrade — plan je izričito isključuje, a svaka nova stanica ide kroz procenu uticaja.
Zeleni zaštitni pojasevi između stanovanja i fabrika
Zaštita naselja od emisije zagađujućih materija obezbeđuje se zaštitnim zelenim pojasevima formiranim od više autohtonih biljnih vrsta, koji se podižu na dodiru stambenih i radnih zona, odnosno poslovnih kompleksa i stambenih zona. Uz to se planira podizanje drvoreda duž postojećih i planiranih saobraćajnica, krovno ozelenjavanje, ograničavanje kretanja individualnim motornim vozilima u centralnoj urbanoj zoni i sanacija i rekultivacija površina na kojima je nelegalno odlagan otpad.
Šta to znači za tebe: Ako živiš na ivici radne zone, između tebe i nje planira se pojas zelenila — a ne samo linija na karti.
Zabrana gradnje stanova u zoni oko skladišta gasa i derivata
Oko dva „sevesо" kompleksa višeg reda u Nišu izvedene su konkretne zabrane iz modeliranog najgoreg scenarija. Oko kompleksa Skladište naftnih derivata i pogon TNG „Niš" (operater NIS) zabranjuje se izgradnja novih objekata javne namene, stanovanja i turističkih objekata na prostoru od 426 metara. Oko kompleksa Skladište TNG u Nišu (S.A.B. Trade) ista zabrana važi na 162 metra.
Šta to znači za tebe: Ako tražiš plac ili stan u blizini ovih kompleksa — proveri udaljenost. Unutar te zone novo stanovanje se ne planira, i to ne zbog birokratije nego zbog izračunatog dometa moguće eksplozije.
Investitor mora biti upozoren na opasnost od hemijskog udesa
Plan uvodi obavezu da se pri izdavanju lokacijskih i građevinskih dozvola za nove objekte unutar povredive zone potencijalni investitori obavezno upoznaju sa opasnostima od hemijskog udesa na toj lokaciji. Povrediva zona koja se pritom razmatra ide do 791 m oko skladišta naftnih derivata, odnosno 275 m oko skladišta TNG.
Šta to znači za tebe: Rizik prestaje da bude nešto što saznaš od komšija posle kupovine — postaje podatak koji ti nadležni organ mora reći pre nego što uložiš novac.
Svako novo postrojenje sa opasnim materijama nosi zonu od 1.000 m
Za slučaj izgradnje novih sevesо postrojenja ili kompleksa, kao polazni osnov za utvrđivanje ugroženih objekata uzima se udaljenost od najmanje 1.000 metara od granice kompleksa; konačna širina zone opasnosti određuje se modeliranjem efekata udesa. Plan traži i da se opasne aktivnosti prostorno izmeštaju van zona stanovanja i drugih osetljivih zona.
Šta to znači za tebe: Nova fabrika sa opasnim materijama ne može da nikne uz naselje — mora da ostavi kilometar prostora, a tačna granica se dokazuje proračunom.
Gradnja na nestabilnim terenima se ograničava — klizišta se testiraju pre projekta
Rizik od odrona, klizišta i erozije ocenjen je kao visok. Sva klizišta, aktivna i umerena, moraju se u fazi projektovanja testirati prema masi, dubini klizne ravni i položaju u odnosu na saobraćajnice i zone izgradnje. Obavezno je ograničenje gradnje na nestabilnim terenima, izbegavanje većih zahvata na strmim padinama, održavanje vegetacije na nagnutim terenima i planiranje zaštitnih zelenih pojaseva.
Šta to znači za tebe: Padinska naselja iznad grada dobijaju pravilo koje je dosad nedostajalo: pre nego što se kopa, mora se dokazati da se teren neće pokrenuti.
Tri nove vatrogasne stanice i obavezan prilaz vatrogascima
Plan predviđa nove vatrogasne stanice manjeg kapaciteta na tri strateške pozicije: Pantelej (Bul. Sv. Pantelejmona, Bul. potpukovnika Gorana Ostojića ili Bul. 12. februar), Medijana (Bul. Sv. Cara Konstantina, potez Trošarina — Niška Banja) i Bubanj (potez Ledena stena — KPZ — naselje 9. maj). Uz to, plan mora obezbediti dovoljan broj spoljnih hidranata, pristupne puteve i prolaze za vatrogasna vozila do objekta i bezbednosne pojaseve između objekata.
Šta to znači za tebe: Kraće vreme dolaska vatrogasaca u delove grada koji su danas najdalje od jedine brigade — i obaveza da se do zgrade uopšte može prići vatrogasnim vozilom.
Aseizmička gradnja po zonama i zbrinjavanje 25–30% stanovnika
Prostor GUP-a se deli prema uslovima potresa: za zone od VII° do VIII° MCS propisuje se ograničena aseizmička izgradnja, a za zone od VI° do VII° selektivna — u oba slučaja uz reviziju studije opravdanosti za nove objekte. Punktovi i površine za privremeni prihvat stanovništva planiraju se tako da zadovolje potrebe zbrinjavanja 25–30% stanovnika.
Šta to znači za tebe: Tačna seizmička zona tvoje parcele odrediće se planovima nižeg reda, ali obaveza seizmički otpornog projektovanja i mesta za sklanjanje postoje već u ovom planu.
Zaštitna zona od 500 m oko protivgradnih stanica
U granicama GUP-a nalaze se dve lansirne (protivgradne) stanice — Donji Matejevac (GO Pantelej) i Lalinac (GO Palilula). Protivgradne rakete spadaju u prvu kategoriju eksplozivnih materija, pa je zaštitna zona oko stanice područje u poluprečniku od 500 m. Izgradnja novih objekata bliže od 100 m od stanice moguća je samo uz posebnu saglasnost i mišljenje Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Šta to znači za tebe: Ako gradiš u Donjem Matejevcu ili Lalincu, blizina protivgradne stanice je uslov koji se traži pre dozvole — a ne stvar koja se otkrije naknadno.
Pristupačnost obavezna za sve objekte i javne površine
Tehnički standardi koji obezbeđuju nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama primenjuju se na sve tipove objekata i prostora — uključujući stambene i poslovne zgrade, objekte javne namene, javne površine, ulice, pešačke zone, trgove i parkove. U planskim dokumentima i projektnoj dokumentaciji obavezno se predviđaju sve mere koje omogućavaju nesmetano kretanje i boravak i bezbedan pristup svim delovima objekata i javnih površina.
Šta to znači za tebe: Rampa, lift i spušten ivičnjak prestaju da budu „dodatak ako ostane para" — bez njih dokumentacija nije potpuna, i to ne samo za javne zgrade nego i za stambene.
Energetski pasoš obavezan uz upotrebnu dozvolu
Sertifikat o energetskim svojstvima zgrade — energetski pasoš — moraju imati sve nove zgrade, kao i postojeće koje se rekonstruišu, adaptiraju, saniraju ili energetski saniraju. Energetski pasoš čini sastavni deo tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole. Uz zahtev za građevinsku dozvolu prilaže se elaborat energetske efikasnosti.
Šta to znači za tebe: Bez energetskog pasoša nema upotrebne dozvole — a kad kupuješ stan, pasoš ti je javni podatak o tome koliko ćeš plaćati grejanje.
30% energije iz obnovljivih izvora do 2027.
Grad je postavio merljive ciljeve: da učešće energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji dostigne 30%, i da se površina priključena na sistem daljinskog grejanja poveća sa 2,1 na 3 miliona m². Planira se i izgradnja kogenerativnog postrojenja za istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije, uz priključenje javnih objekata na daljinsko grejanje i konverziju kotlarnica tamo gde priključenje nije moguće.
Šta to znači za tebe: Ovo su brojke po kojima se posle može proveriti da li je plan ispunjen — za razliku od opštih obećanja o „zelenoj tranziciji".
Subvencije za kotlove, solare i priključenje na toplanu
Podsticajne mere za domaćinstva uključuju zamenu starih kotlova efikasnijim uređajima na pelet ili gas, priključenje na sistem daljinskog grejanja i subvencije za ugradnju termosolarnih i fotonaponskih sistema. Planirana je i podrška socijalno ugroženim kategorijama kroz subvencionisanje troškova grejanja, kao i mogućnost uvođenja subvencija za zelene krovove i fasade.
Šta to znači za tebe: Zamena kotla ili postavljanje solarnih panela prestaje da bude samo tvoj trošak — plan predviđa da se deo pokrije iz gradskih podsticaja.
Energetske zajednice — građani koji zajedno proizvode struju
Plan predviđa da grad razvije lokalne „energetske zajednice" — udruženja građana koja zajednički proizvode i koriste energiju. Uz to se otvara korišćenje otpadne toplote iz industrijskih zona i uključivanje data centara u kružnu energetsku ekonomiju, a vodonik se navodi kao perspektivni resurs za javni prevoz, skladištenje energije i zamenu prirodnog gasa u industriji.
Šta to znači za tebe: Zgrada ili ulica bi mogla da postane sopstveni proizvođač struje — model koji u Srbiji tek dobija pravni okvir, a plan ga izričito predviđa.
Orijentacija zgrade prema suncu postaje uslov projektovanja
Energetska efikasnost ulazi u urbanističko planiranje kao kriterijum: orijentacija objekata prema solarnom faktoru, prirodna ventilacija, gustina i raspored prostora koji smanjuju potrošnju, kao i infrastruktura za održivi prevoz postaju obavezni elementi planiranja. Pri projektovanju se traži oblik zgrade sa energetski povoljnim odnosom površine i zapremine omotača, maksimalno korišćenje prirodnog osvetljenja i zaštita od pregrevanja leti. Pri rekonstrukciji je izričito dozvoljeno naknadno postavljanje spoljne termoizolacije zidova, uz očuvanje celovitosti izgleda zgrade.
Šta to znači za tebe: Kako je zgrada okrenuta i koliko prima sunca više nije stvar ukusa projektanta nego uslov — a fasadu postojeće zgrade smeš da utopliš spolja.
Ceo grad se pokriva planovima generalne regulacije
Područja gradskih opština u obuhvatu GUP-a podeljena su na urbanističke celine, odnosno naselja, i za svako je dato generalno urbanističko rešenje. Planovi generalne regulacije u celini pokrivaju obuhvat GUP-a — nabrojani su poimence po opštinama (npr. Medijana uži centar, Palilula zapad sa Ledenom stenom i Minovim naseljem, Niška Banja centar, Kamenica i Vinik, Trupale i Vrtište). Njihove granice prikazane su okvirno i biće precizno definisane odlukom o izradi svakog plana.
Šta to znači za tebe: GUP kaže šta se sme uopšteno; PGR za tvoje naselje reći će tačno šta na tvojoj parceli. Ovde vidiš koji plan tek treba da se donese za tvoj kraj.
Merljivi pokazatelji po kojima se plan proverava
Plan uvodi sistem ključnih pokazatelja urbanog razvoja, grupisanih po oblastima, sa izračunavanjem i izvorom podataka za svaki. Među njima su: specifična potrošnja vode po stanovniku (L/st/dan), udeo stanovništva sa visokim obrazovanjem, dostupnost primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, broj i površina brownfield i greenfield lokacija, procenat naselja pokrivenih vodovodom i kanalizacijom, indeks multimodalne ravnoteže, količina komunalnog otpada i indeks zelenih površina.
Šta to znači za tebe: Ovo su brojke po kojima se posle nekoliko godina može proveriti da li se plan zaista sprovodi — svaka ima definisan način računanja i izvor.
Zanima te tvoja ulica ili parcela? Otvori
kartu planirane namene na interaktivnoj mapi —
zumiraj do svoje lokacije i vidi šta je planirano, pa pravila za tu namenu pročitaj u
tekstu plana (poglavlje 2.3).